Divlje životinje ugrožavaju hrvatska ostrva
Nekontrolisano razmnožavanje divljih svinja i jelena lopatara preti ekosistemu, ali i tradicionalnom ovčarstvu, turizmu i poljoprivredi.
Problemi su se pojavili zbog lovnog turizma pre 24 godine.
Da bi se lovcima obogatila ponuda pokretnih meta, iz Karađorđeva je dopremljeno 30 divljih svinja, a sa Briona 30 jelena lopatara.
Alohtona divljač, koja nije sa tih prostora, prvo je bila ograđena, ali ne zadugo, jer su te životinje, koje nemaju prirodnog neprijatelja, srušile sve ograde i počele "krasti" travu i vodu ovcama na ostrvima.
Potpuno su se odomaćile i razmnožavale. Jedna divlja svinja dva puta godišnje na svet donese od pet do osam mladih.
Divlje svinje se hrane ovcama, žabama, zmijama i kornjačama, ruše obore za stoku, prekopavaju endemske pašnjake i uništavaju maslinjake.
Jelen lopatar jede koru stabala nakon čega ona propadaju, isto kao i mladice stabala voćki, maslina i hrastova.
Za svaku ubijenu životinju lovci dobiju 200 kuna od Županije, a lovci s Lošinja još 300 kuna iz gradskog budžeta. Samo u 2009. ubijeno je 1200 divljih svinja i jelena lopatara na Cresu i Krku, a u međuvremenu još hiljadu grla.
Međutim, stručnjaci smatraju da to nije rešenje.
|
Političari treba da odlučuju isključivo o novcu
Biolog Goran Sušić, šef Ekocentra "Kaput Insula" u Belom, već niz godina upozorava da bi uklanjanje divljih svinja i ostale alohtone divljači moglo potrajati i 30 godina, ali da o tome ne treba da odlučuju političari, sem kada treba odobriti novac, nego stručne službe za zaštitu prirode.
|