U Srbiji 500 prekida trudnoće na dan
Rukovodilac Centra za informatiku i biostatistiku u zdravstvu Gradskog zavoda za javno zdravlje Jasna Ristić, rekla je da se zbog loše statistike o namernim prekidima trudnoće stvara lažna slika da se iz godine u godinu smanjuje broj pobačaja.
"Od 1980-ih godina se, prema statistici, konstantno godišnje za deset odsto smanjuje broj namerno prekinutih trudnoća i sa oko 30.000 obavljenih kiretaža godišnje u Beogradu pre tridesetak godina, došli smo na oko 8.000", navela je Ristićeva.
To, prema njenim rečima, ne znači da se manje radi taj zahvat, već da se obavlja u privatnim zdravstvenim ustanovama koje često nemaju dozvolu za to ili ako je imaju, ne dostavljaju podatke.
Ordinacja bez dozvole - od prijave do zabrane radaKazne za vlasnike tih ordinacija su od prekršajnih prijava do zabrane rada. Ministarstvo zdravlja je izdalo oko 50 dozvola ginekološkim ordinacijama za obavljanje prekida trudnoće. |
Ristićeva je navela da se u Srbiji na prekid trudnoće najčešće odlučuje starije žene, udate ili razvedene, koje imaju željeni broj dece i kojima je to - vid kontracepcije.
"Udate ili razvedene starije žene odlučuju se na kiretažu kao vid kontracepcije. Njima je tako lakše, pa to urade i po 15 i više puta. U razvijenim zemljama, međutim, trudnoću češće prekidaju mlade osobe", navela je Ristićeva, dodajući da do problema sa lošom statistikom dolazi i zbog neadekvatne inspekcijske službe.
Ona je navela da inspekcija o obavljenim kiretažama u ordinacijama koje nemaju dozvole saznaje samo "ako neko to javi ili ako pacijentkinja zbog komplikacije dođe u drugu ustanovu".