Petak 10.12.2010.
16:39
Vestionline

Uručene Nobelove nagrade

Nobelove nagrade dobili su za književnost Mario Vargas Ljosa, za hemiju Ričard Hek, Eiči Negiši i Akriza Suzuki, za fiziku Andre Gejm i Konstantin Novoselov, za medicinu Robert Edvards. Memorijalnu Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su Elinor Ostrom i Oliver Vilijamson.

 


Pošto kineske vlasti nisu dozvolile ni njemu ni članovima njegove porodice da napuste zemlju, predsednik Nobelovog komiteta Torbjorn Jagland je, na kraju svečanosti, stavio priznanje na praznu stolicu u kojoj je bio postavljen veliki portret s likom Sjaoboa.


Jagland je rekao da cilj ove nagrade nikada nije bio da ikoga uvredi, već da ukaže na vezu između ljudskih prava, demokratije i mira i da podseti svet da su prava koja uživamo danas "izvojevale osobe koje su preuzele na sebe velike rizike zbog drugih, poput Liu Sjaoboa".


Norveška glumica Liv Ulman pročitala je transkript obraćanja kineskog disidenta tokom suđenja u decembru 2009. godine, kada je on izjavio da nema neprijatelje, da nikoga ne mrzi i da se nada da će se suprotstaviti neprijateljstvu režima potpunom dobrotom.

''Ispunjen optimizmom, priželjkujem vest o budućnosti, slobodnoj Kini... Ne postoji sila koja može zaustaviti ljudsku potragu za slobodom i Kina će, na kraju, biti nacija kojom će vladati zakon, a ljudska prava biti dominantna", rekao je tada Sjaobo.


Ovo je drugi put da dobitnik Nobelove nagrade - ili njegovi najbliži - nije doputovao u Oslo da primi to priznanje. Prvi put su nacisti 1935. godine sprečili pacifistu Karla fon Osjetskog da primi Nobela za mir.

Priznanje stavljeno na praznu stolicu u kojoj je bio postavljen veliki portret s likom Liju Sjaoboa

Odluka komiteta u Oslu, od prvog časa je naišla na osporavanja u Pekingu. U Kini to doživljavaju kao "ispolitizovanu odluku", jer je, kažu, nagrada data kriminalcu koji podriva vladu u Pekingu i "političku farsu" koja ne reprezentuje većinu sveta, a naročito ne zemlje u razvoju.


Rezoluciju američkog Kongresa, kojom se odaje počast Sjaobou, Kina je ocenila kao mešanje u unutrašnje stvari.


Američki predsednik Barak Obama pozvao je Kinu da više uradi na razvoju demokratije i dodao da su vrednosti koje zastupa Liu univerzalne, da je njegova borba miroljubiva i da bi trebalo da bude pušten iz zatvora što je moguće ranije.


Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton uputila je danas, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, poruku podrške kineskom disidentu Liju Siaobou i pozvala na njegovo hitno oslobađanje.

Peking: Dodela je politička farsa, blokirajte medije

 

Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu je okarakterisalo kao "političku farsu" današnju svečanost u Oslu povodom dodele Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liu Sjaobou.


Odluka o dodeli nagrade Liuu odražava mentalitet Hladnog rata i narušava pravosudni suverenitet Kine, ocenjeno je u Pekingu.


Nagrada ne predstavlja želju većine svetskog stanovništva, posebno zemalja u razvoju, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Điang Ju.


Liu se nalazi iza rešetaka, pošto je osuđen na 11 godina zatvora zbog "subverzije", pošto je zatražio promenu jednopartijskog političkog sistema u Kini, gde tokom dodele Nobelove nagrade za mir gotovo jedan sat nije mogao da se gleda program televizijskih stanica Si-En-En i Bi-Bi-Si.

 

Naima, kanali američke televizije CNN i britanske BBC bili su danas blokirani u Pekingu i celoj Kini dok je u Oslu trajala svečanost uručenja Nobelove nagrade.

 

BBC je naveo da su i njegovi vebsajtovi na kineskom i engleskom bili blokirani u Kini, a prema Rojtersu i portali drugih zapadnih zemalja su bili nedostupni u Kini u to vreme.


Peking je, ipak, uspeo da internacionalizuje spor, tako da današnjoj svečanoj dodeli nagrade u Oslu nisu prisustvovati, pored Kine, predstavnici Rusije, Kazahstana, Kolumbije, Tunisa, Saudijske Arabije, Pakistana, Iraka, Irana, Vijetnama, Avganistana, Venecuele, Filipina, Egipta, Sudana, Kube i Maroka.


U ime Srbije, uručenju Nobelove nagrade za mir Liu Sjaobou prisustvovao je izaslanik predsednika Vlade Srbije, zastitnik prava građana Sasa Janković.

2024 © - Vesti online