Ajmo novi kompleksi - "Gorski vijenac" na "crnogorskom“

Srbin doživeo da ga koriguju današnji Crnogorci, pa se prevrće u grobu: Petar Petrović Njegoš

Propratni tekst uz "korigovani" Njegošev ep napisao je akademik Novak Kilibarda. Miličić je istakao da je u "Gorski vijenac" uneo ortografska pravila crnogorskog jezika.

Pošto u uvodu "Gorskog vijenca", u Posveti prahu oca Srbije, na jednom mestu stoji ekavska reč "ovde" ("...ovde mu je pogotovu materijal k slavnom delu..."), Miličić je, umesto toga, stavio "ovđe", jer je - kaže - Njegoš tako govorio.

Stotinak intervencija

Miličić je intervenisao na stotinak mesta u Njegoševom delu, tako što je, u određene reči uneo dva nova slova crnogorskog jezika, koja se pišu kao akcentovana "s" i
"z". S druge strane, neki srpski đaci 90-ih godina prošlog veka su morali da znaju 150 stihova ovog srpkog dela da bi prošli razred u srednjoj školi...

Izmena je napravljena i u stihu u kojem se pominju "Turci izjelice", a umesto fonema "z" i "j" je novo crnogorsko slovo koje se piše kao "z", sa apostrofom gore.

I Kilibarda u propratnom tekstu objašnjava da je Njegoš svoje rukopise davao saradnicima koji su ih prepisivali, a među njima i Miloradu Medakoviću. U tom prepisivanju, kako je Kilibarda objasnio, došlo je do zamene "ovđe" sa "ovde" jer je, kaže, Njegošev rukopis bio vrlo nečitak.

U samom prepisvanju, prema Kilibardinom objašnjenju, došlo je do nedoslednosti i neujednačenosti u "Gorskom vijencu". A kako Crnogorci nikako ne mogu bez Beograda, Miličić je za korigovanje "Gorskog vijenca" koristio izdanje beogradske "Prosvete" i cetinjskog "Oboda", s polovine 20. veka. Na njihovu sreću, predgovor su napisali lingvisti Radosav Bošković i Vido Latković, obojica iz Crne Gore.