Zajednička policija: Sedište Beograd, čelnik Hrvat
Suština je da policije dve zemlje, a u budućnosti i više država u regionu, rade zajedno i sprovode zajedničke istrage organizovanih kriminalnih grupa, koje deluju na području ove dve države ali i šire istakao je Karamarko u intervjuu za "Politiku".
"Recesija koja se oseća i u Hrvatskoj i u Srbiji uticala je na dinamiku formiranja zajedničkog sedišta, jer ono iziskuje znatna finansijska sredstva.
Dogovoreno je da će sedište biti u Beogradu, a da na čelu centra bude predstavnik hrvatskog MUP-a. Ključno je da naši zajednički istražni timovi, koji već postoje, još efikasnije rade", kazao je Karamarko.
Prema njegovim rečima, već je puno urađeno, ali prostora za unapređivanje saradnje još ima, pre svega u većoj razmeni podataka i boljoj saradnji operativnih službi i to ne samo na nivou MUP-a, već i lokalno, što je posebno važno za saradnju u pograničnom području.
"MUP Hrvatske je upravo zbog potrebe za jačanjem saradnje naših policija, pokrenuo
Ujedinjenje diplomatija zemalja bivše Jugoslavije?
|
ubrzani postupak slanja policijskog oficira za vezu u Beograd, što bi trebalo da se dogodi najverovatnije početkom sledeće godine", kazao je Karamarko.
On je rekao da je u Srbiji locirano tridesetak osoba za kojima je Hrvatska raspisala poternice, ali, budući da je izvršenje sporazuma u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, nije precizirao za koliko će osoba Hrvatska tražiti izručenje.
Na pitanje da li je hrvatska policija istražila navode da su Miloš Simović i Sretko Kalinić imali pomagače u Hrvatskoj, Kramarko je odgovorio da do sada većina prikupljenih informacija ide u prilog tezama da su njih dvojica u Hrvatskoj bili "spavači".
"To znači da su bili izolovani i da su sa drugima minimalno komunicirali. Takođe, informacije jasno govore da im je izvor finansiranja bio u Srbiji, tako da su i sa te strane bili nezavisni tokom boravka u Hrvatskoj. Ne bi trebalo prerano zaključivati, jer nove informacije mogu da dovedu do novih činjenica", kazao je Karamarko.