Četvrtak 13. 8. 2020.
Washington
130
  • Chicago
    260
  • New York
    240
  • Belmont
    260
  • Atlanta
    290
  • Boston
    310
  • Firt
    270
  • Denver
    270
  • Detroit
    270
  • Dover
    260
  • Hartford
    280
  • Orlean
    270
  • Helena
    300
  • Ren
    260
  • Honolulu
    240
  • Las Vegas
    320
  • Portland
    300
  • Salem
    260
  • Santa Fe
    240
  • Tampa
    310
  • Topeka
    250
18
Nedelja 17.04.2016.
08:33
Vestionline A
Predsednik Hrvatskog sabora Željko Rajner odbacio je kritike predsednika Odbora za Evropsku uniju nemačkog Bundestaga Gintera Krihbauma upućene Hrvatskoj zbog blokade pregovora između Srbije i EU.
Nedelja 17.04.2016.08:46
Ne popuštajte Hrvati kao Boga vas molim . Niti Srbiji treba EU niti nas bilo ko iz EU želi u članstvu . Pričom o EU vlast u Srbiji prodaje muda za bubrege glupom narodu a "iza paravana" ga pljačka do gole kože .
Nedelja 17.04.2016.10:25
Ušla dva Hrvata u avion koji leti do Njujorka. Jedan sedne na sedište do prozora a drugi u sredinu. Taman pre poletanja na sedište do prolaza pored njih sedne jedan Srbin. Samo što je izuo cipele i malo se raskomotio, kad će Hrvat pored prozora: - "Mislim da ću da ustanem da si donesem jednu koka - kolu", na što će Srbin: - "Nema problema - ja ću ti je doneti da se ne izvlačiš odatle." Čim je otišo Hrvat uzme jednu njegovu cipelu i pljune u nju. Kad se Srbin vratio sa koka - kolom drugi ce Hrvat: - "I ja bih rado jednu koka - kolu", dok Srbin ode da i njemu donese a drugi Hrvat mu odmah pljune u drugu cipelu. Srbin se vrati sa koka-kolom i tako su svi uživali u letu do njujorka. Dok je avion sletao u Njujork Srbin obu cipele i shvati sta su ovi uradili i na to će: - "Pa dokle će ovo da se nastavlja? Ovo neprijateljstvo medju nama... ova mrznja...ovo pljuvanje u cipele i pišanje u koka-kolu?"
Nedelja 17.04.2016.10:27
Prvi put u povijesti godišnjica proboja iz koncentracijskog logora Jasenovca podijeljena je u tri, odnosno čak četiri komemoracije. Molitvom za mrtve i stavljanjem simboličnih kamenčića podno spomenika "Cvijet" u Jasenovcu, u petak u 11 sati održana je komemoracija za žrtve tamošnjeg ust,aškog koncentracijskog logora, koju je organizirala Koordinacija židovskih općina. Za tjedan dana, u petak 22. travnja bit će održane čak dvije komemoracije.: u 11 sati kod spomenika „Cvijet“ bit će službena državna komemoracija, a istog dana, s početkom u 9 sati, žrtve koncentracijskog loga iz redova srpskog naroda komemorirat će predstavnici Srpskog narodnog vijeća i i Pravoslavne crkve u mjesnoj crkvi u mjestu Mlaka nedaleko od Jasenovca. Četvrta komemoracija održat će se u nedjelju 24. travnja, kada će žrtve ust,aškog logora komemorirati antifa,šisti. Na komemoraciji zajednice židovskih općina, u petak 15. travnja, počast žrtvama ust,aškog logora došli su dati, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac i saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović te Zoran Pu,sić u ime Antifa,šističke lige RH. U Jasenovac je počast žrtvama došao dati i saborski zastupnici Radimir Čačić i Furio Radin. Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u RH Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije. U kripti jasenovačkog spomenika predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, kratko je rekao: „Ovdje smo kako bismo odali počast svim žrtvama logora Jasenovac“, a molitvu za mrtve, kadiš, predvodio je rabin Lucijano Moše Prelević. Osim predstavnik deset židovskih općina iz Hrvatske, u petak su u Jasenovac došli i predstavnici Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" te predstavnici Sarajevske židovske općine. Nakon službenog dijela komemoracije, Ognjen Kraus je istaknuo kako su organizirali odvojenu komemoraciju da bi skrenuli pažnju javnosti, upozorili da se u Hrvatskoj događa nešto slično zbivanjima u takozvanoj NDH 1941. godine i u Njemačkoj 1933. godine. – Ovo je reakcija na nečinjenje države u pogledu ust,aških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, posebice na internetu. Ograda predsjednice Grabar Kitarović i osuda usta,škog režima i zločina dogodila se nakon što smo mi donijeli odluku o odvojenoj komemoraciji, te nakon pritiska izvana, a potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko nije nikada osudio ovaj logor i zločine u njemu, nikada nije osudio ust,aštvo i rasne zakone, rekao je Kraus.Predsjednik Srpskog navodno vijeća Milorad Pupovac rekao je kako su predstavnici SNV-a na komemoraciji sa svojom subraćom u stradalništvu, Židovima, te da će nazočiti komemoraciji antif,ašista, dok na državnoj komemoraciji neće biti. – Ovdje smo upozorimo javnost, da se u Hrvatskoj konačno shvati da je zadnji moment da se zaustavi relativizacija ust,aških zločina, da se shvati da je u Hrvatskoj na djelu oživljavanje ust,aštva, rekao je Pupovac. Nabrajajući koja su to konkretna djela koja su „prelila čašu“, Pupovac je istaknuo da ih ima mnogo, bezbroj, ali da su najsvježiji primjeri marš šest tisuća ljudi kroz Zagreb, koji su skandirali ust,aške pozdrave i smjenjivali ljude samo zbog etničke pripadnosti; zatim skandiranje ust,aških pozdrava na utakmici s Izraelom, na što državni vrh nije reagirao, nije osudio, nije se ogradio, a zadnji primjer je Sedlarov film, koji je sramota za sve umjetnike, sramota za naciju jer se temelji na laži, na falsifikatu, rekao je Pupovac. Upitan što se treba dogoditi da se Srbi vrate na zajedničku komemoraciju iduće godine, Pupovac je odgovorio kako treba poštivati i provoditi hrvatske zakone, da se pripadnici vlasti trebaju jasno odrediti prema vrijednostima u društvu, osuditi sve pokušaje oživljavanja ust,aštva, te zaustaviti aktivnosti koje se uz pomoć crkve odvijau po školama i ustanovama, koje tvrde da ust,aški logor nije bio neko zlo, da je više zločina ovdje bilo nakon oslobođenja pa se osloboditelje želi prozvati krvnicima, a krvnike se nastoji rehabilitirati. Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje Jasenovac Nataša Jovičić nije nazočila komemoraciji, a novinarima je rečeno da je ravnateljica u Požegi, na ranije dogovorenom sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem. Natašu Jovičić branio je u petak u Jasenovcu bivši predsjednik Ivo Jospović, rekavši kako on dobro zna da je dobar dio obitelji ravnateljice Jovičić stradao u jasenovcu i da on ne sumnja u njezino opredjeljenje. – Znam da postoje određena neslaganja glede poste Muzeja, ona je savjetnica predsjednica za pitanja holokaust, ona vjerojatno ada slijedi politiku, ali ne bih rekao da je ona generator ovih negativnih trendova, rekao je Ivo Josipović.
Nedelja 17.04.2016.10:39
U Dalmaciji je za vreme rata ritualno ub,ijeno 970 Srba. U dve, tri grobnice kod Knina pronađeno 426 tela, koja su na čudan način nestala – kaže predsednica splitskog Centra za razvoj demokratije. Procene Centra pokazuju da je kroz dalmatinske logore prošlo oko 10.000 Srba. Najveći zločini dogodili su se u ratnoj luci Lora gde je bilo zlostavljano oko hiljadu ljudi, u vojnom zatvoru Kuline u Šibeniku, u Gospiću. Rasvetljena je sudbina tek šačice nestalih, ali će Hrvatska, kako tvrdi Semira Lončar, još morati da se suoči sa masovnim grobnicama i ritualnim ubistvima Srba. Selo Islam Grčki. Opština Bukovič kod Benkovca. April 1991. - Četrdesetak Srba se vraćalo sa posla. Nikad nisu stigli kućama. Posle nekog vremena njihova tela su pronađena na jednoj livadi. Glave su im bile na jednoj strani, a trupovi dvadesetak metara dalje – svedoči za Novosti Semina Lončar. Ona tvrdi da je Islam Grčki bilo samo jedno od 14 srpskih sela u okolini Šibenika i Splita čiji su meštani ritualno ub,ijeni. Isto se ponovilo u Kuščićima, Bukoviču, Smoljčićima… Do sada je zabeleženo 970 ovako mučki ub,ijenih ljudi.Još dok se „Oluja“ nije zaustavila 1995, u Drvaru se vodila akcija pod šifrom „Kolji sve što se kreće!“ Koliko je stradalo nehrvata, još je tajna. - Za to smo saznali od hrvatskog vojnika koji je tada bio regrut. A borio se u prvim redovima. Savest mu nije dala mira. U selima i zaseocima okolo Knina i Benkovca pronađeno je, kako tvrdi Lončar, nekoliko masovnih grobnica. Svaka od njih bila je obeležena kao jedno grobno mesto u kojoj je sahranjena samo jedna nepoznata osoba. Međutim, kada su počela iskopavanja, prizori su bili stravični – u jednoj grobnici pronađeno je 60 tela osoba koje su bile stare između 60 i 80 godina. Nedaleko odatle pronađeno je sedam tela u jednoj grobnici za koja se sumnja da su bila premeštena. - Najneverovatniji je slučaj kada je u dve, tri grobnice pronađeno 426 tela. Međutim, kada je to objavljeno u medijima, sva su nestala za jednu noć. Bez traga. Ako nemate telo, to znači da nemate ni zločin. Spisak zločina u kojima su stradali Srbi ovde se nikako ne završava. Sudbina mnogih koji su bili zatvarani u logorima, nije poznata. Kako tvrdi Semina, veliki broj je onih koji su mučki ub,ijeni. Neki od njih korišćeni su za žive štitove u borbama, dok su drugi, uglavnom seljani, hapšeni zbog razmena.
Nedelja 17.04.2016.10:40
Broj Srba stradalih u Dalmaciji, Centar za razvoj demokratije još nije utvrdio. U tome im posebno odmažu podaci u kojima najčešće ne piše uzrok nečije smrti. - Gotovo da se svuda navodi da je neko umro prirodnom smrću, ili da je poginuo u borbama. Tako se za jednu staricu od 85 godina, iz sela Mažibrade, na kojoj je pronađeno 16 prostrelnih rana, tvrdilo da se obesila!
Nedelja 17.04.2016.11:31
Bukovice oj, Bukovice pokraj Knina grada da li mi se joj da li mi se stara majka nada Oj Dinaro hajduca dolamo ja te vidjam sve rjedje i rjedje oj Dinaro perjanico junacke tromedje
Nedelja 17.04.2016.11:31
Oj Strmice oj oj Strmice moja ljepotice pozdravi mi oj majku staru u selu Zegaru Aoj Plavno aoj platno moje selo ravno selo ravno, selo ravno ne vidjoh te davno Oj Kistanje oj Oj Kistanje zovi u svitanje imal' vina oj imal' vina oko grada Knina Ima vina oj ima vina nema ko da pije sinovi nam oj od Kanade do Australije
Nedelja 17.04.2016.12:54
Rat kralja Matije u Č eškoj i njegova zauzetost osobnim planovima, dobro je došla Turcima zanove i još razornije provale u Hrvatskoj. U jesen 1467. upale su akindžije Isa-bega Ishakovi ć au okolicu Zadra i Šibenika, oplja č kale i uništile što su mogle uništiti, zarobile ve ć i broj ljudi inatjerale stanovništvo u pani č an bijeg. 1 Potkraj zime 1468. upale su Isa-begove . akindžijenjima dobro znanim putovima do Modruša, uništile više stotina seoskih doma ć instava iopasno ugrozile Senj. 2 Prvih dana rujna iste godine osobno je Isa-beg vodio plja č kaški upadsve do Zadra, opustošio i oplja č kao sela i dobra u zale đ u grada, i na povratku iz okolice Zadrai Splita odveo nekoliko stotina ljudi u zarobljeništvo. 3 Tako đ er i sredinom sije č nja 1469. upao je Isa-beg u okolicu Zadra i Šibenika hvataju ć i ljude i otimaju ć i njihova dobra. Spašavaju ć igole živote, zastrašeno stanovništvo pod vlaš ć u Venecije bježalo je na dalmatinske i otoke, 4 odakle su neki odlazili preko Jadranskog mora na Apeninski poluotok.
Nedelja 17.04.2016.12:54
Teško pogo đ eni turskim provalama, knezovi Frankapani traže pomo ć od Venecije, a njima se pridružuju i krbavski knezovi Kurjakovi ć i, č iji su posjed i bili stalna meta turskih napada.Op ć e stanje pogoršao je novi upad Isa-bega po č etkom svibnja, koji je preko Krbave i Likestigao do Senja, odakle su ga bogatim darovima odvratili knezovi Frankapani. Od Senja suTurci produžili do Modruša i opustošili njegovu okolicu, prešli zatim Kupu i preko Metiikestigli i do Ljubljane. Č etrnaest dana trajalo je njihovo divljanje Kranjskom, uništavanje i plja č ka nje i dobara, pustošenje i paljenje crkava, hvatanje žena, djece i muškaraca. 5 Kad susaznali da ć e im Hrvati zaprije č iti povratak, pretovareni plijenom i mnoštvom zarobljenikastanu se odmah vra ć ati.. Zbog visokg vodostaja sve oplja č kano i sve zarobljenike nisu mogli preko Kupe prevesti, ve ć su manje vrijedne stvari pobacali u vodu, a dio zarobljenika sasjekli.Jedva da je prošla ta opasnost, uslijedila je nova turska provala potkraj lipnja i po č etkomsrpnja, u kojoj su akindžije iz Bosne pohvatale nekoliko tisu ć a ljudi na jugu Hrvatske iopustošile imanja kneza Stjepana Frankapana.
Nedelja 17.04.2016.12:54
Gorskim i planinskim stazama Dinare, Grme č a, PlješeviceiKapele, upadaju akindžije Isa- bega 1472. u Hrvatsku i preko Ć i ć arije u Istri stižu do Kopra. 13 U prolje ć e iste godine upadajuone i preko Save u Slavoniju,o č emu svjedo č i pogibija Gašpara Koroga, posljednjeg muškog potomka nekad mo ć ne obitelji. 14 Prikupivši svježe snage upao je Isa-beg u Hrvatsku i 1473., a pojedini akindžijski odredi pustoše i plijene Kranjskom, Koruškom i Štajerskom. Još razornija provala uslijedila je 1474. kad su Turci oplijenili posjede Stjepana Frankapana,prešli zatimSavu i opustošili okolicu Ptuja, Varaždina, Koprivnice, Križevaca i Rakovca. 15 Od turskihnapada nisu hrvatski kr ajevi bili pošte đ eni ni 1475. kada akindžije upadaju preko Save i plijene u okolici Č azme.
Nedelja 17.04.2016.12:55
Po č etkom listopada 1483. poslao jesultan jake akindžijske snage iz Srbije i Bosne u Hrvatsku, koje su prešle Unu i Savu i prekoKranjske upale u Korušku. Na desnoj obali Une akindžije su se podijelile na tri alaja(skupine) i krenule svaka svojim smjerom, da bi se u povratku opet našle zajedno. Hrvatski ban Matija Gereb bio je obaviješten o upadu akindžija, ali nije imao dovoljno vojske da sesuprotstavi Turcima. Ne gube ć i na vremenu izvijestio je ban krajiške zapovjednike i pozvaookolne velikaše da mu prisko č e u pomo ć , šalju ć i istodobno dio svog konjaništva neka naodre đ enoj udaljenosti prati Turke u stopu. Pozivu bana Gereba odazvali su se despot Vuk Grgurevi ć , knezovi Frankapani, Zrinski i Blagajski i drugi velikaši, koji su do č ekali Turkekod "broda Zrinskog" (Novigrad, Novi) i u dvodnevnom boju 29. i 30. listopada potukliakindžije do nogu i oslobodili sve zarobljenike. S vojnog gledišta bila je to sjajna pobjeda, ukojoj se hrabroš ć u i baratanjem oružjem osobito istakao knez Bernardin Frankapan. Više odtisu ć u Turaka palo je na bojnom polju, a još više bilo je zarobljeno.
Nedelja 17.04.2016.12:55
Težak poraz na Krbavskom polju u kojem je izginuo cvijet staroga hrvatskoga plemstva,duboko se dojmio Hrvata i uzdrmao je obranu cijele Hrvatske. Zbog veli č ine gubitaka istradanja Krbavsko je polje u narodnoj predaji bilo nazvano Krvavim poljem. Neposredne posljedice poraza bile su razaranje mat,erijalnih i kulturnih dobara širom Hrvatske iraseljavanje stanovništva koje bježi prema zapadu. Jednako tako bila je to i surova pouka Hrvatima da se ne upuštaju s Turcima u bitke na otvorenom polju ako nemaju dovoljno konjanika koji u to vrijeme čine moćnu zaštitu pješaka i udarnu snagu u svakom ratnom okršaju.
Nedelja 17.04.2016.12:55
Izvještavaju ć i papu Aleksandra VI. o žalosnim prilikama u Hrvatskoj nakon poraza naKrbavskom polju, njegov izaslanik Antonije Fabregues 13. rujna 1493. iz Senja piše da jeseosko stanovništvo napustilo svoja selišta i potražilo spas u šumama. 40 Papu Aleksandraizvijestio je 27. rujna o boju na Krbavskom polju i kninski biskup Juraj Divni ć , č iji opisdoga đ aja zaslužuje povjerenje. 41 Vijest o porazu Hrvata brzo jestigla i do kraljaMaksimilijana, pa je 24. rujna o tome javio bavarskom vojvodi Albrechtu.
Nedelja 17.04.2016.12:55
Služeći se djelima prethodnika i suvremenika koje dorječno prepisuje, izradio je u drugoj polovici 16. stoljeća fra Ivan Tomašić "Ljetopis Kraljevine Hrvatske", u kojem o porazuHrvata na Krbavskom polju uglavnom prepričava što su drugi rekli. Između ostalog on kaže kako je Jakub-paša naredio da se izbroje svi leševi poginulih kršć ana i u znak sjećanja na pobjedu mnoge glave i odsječ eni nosovi pošalju sultanu. A poginulih je bilo više od trinaesttisuća. Naime, bio je to prvi rasap Kraljevstva Hrvatskog, i tu je izginulo cijelo hrvatsko plemstvo (Hec est pr ima destructio regni Crovatiae ibique tola nobililas cofTuit Crovaliae,anno salulis 1493.)
Nedelja 17.04.2016.12:55
Krbavska bitka.....Krajem ljeta 1493. godine oko 8 000 akindžija pod bosanskim sandžak-begom Hadum Jakub pašom provalilo je iznenada preko rijeka Une i Kupe u Štajersku gdje je opustošilo i opljačkalo gradove Celje i Ptuj. Nakon tog pljačkaškog pohoda turski odredi opljačkali su i veći dio Hrvatskog Zagorja i s vrlo velikim plijenom skrenuli na jug, opustošili i opljačkali područje Podruša i okrenuli se prema Bosni.Da je ishod bitke na Krbavskom polju završio kobno po nekada snažno Hrvatsko kraljevstvo u to nema nikakve sumnje, ali da je ishod bio drugačiji, odnosno da je ban Derenčin pričekao štajerske odrede vojvode Jakoba Sekelja, tko zna kako bi bitka završila. Naime, Krbavska bitka početak je i glavni uzrok raspada cijelog Hrvatskog kraljevstva. U toj bitki propale su mnoge hrvatske plemičke obitelji, ponekad od jedne obitelji otac i šest sinova. Poginuli su knez Ivan Frankopan Cetinski, jajački ban Juraj Vlatković, sin bana Derenčina Mirko Derenčin, sam ban Derenčin umro je u turskom zarobljeništvu. Poginulo je i 70 svećenika i redovnika, te još oko 10 000 hrvatskih ratnika. Veliki je to gubitak sposobnih muškaraca za obranu, a među njima onog najvažnijeg, hrvatskog plemstva koje je bilo glavni nositelj i predvoditelj u obrani zemlje.
Nedelja 17.04.2016.14:55
Ne popuštajte Hrvati ni za živu glavu. Nedajte Srbiji u EU ni po koju cijenu, moli vas cijela Srbija. Toliko ćete nam dobra uraditi da vam nikako nećemo moći zahvaliti niti ćemo vam se moći odužiti za takvo dobro koje biste nam napravili sprečavanjem Srbije da izvrši samoubistvo kao Vi.
Nedelja 17.04.2016.14:56
Ali, džaba se nadam. Vi nemate državu ni kičmu. Kako vam narede, tako ćete uraditi. A Srbi treba da gledaju kako se ni mi nebi ništa pitali u EU kao ni vi. Ko proda vjeru za večeru, dugo će biti rob i ČANAK-lizac.

Komentari na ovom sajtu su odgovornost autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Vesti online.

Svi komentari prolaze moderaciju pre nego što će biti objavljeni na sajtu Vesti online.

Redakcija Vesti online zadržava pravo da komentar ne objavi ili objavi i naknadno izbriše, bez obaveze pojašnjenja autoru komentara za razloge neobjavljivanja ili brisanja.

Komentari koji sadrže govor mržnje ili nasilje, pretnje ili vulgarnosti, koji podstiču diskriminaciju na bilo kojoj osnovi i izražavaju netrpeljivost, koji ne odgovaraju temi vesti na koju se komentariše, neće biti objavljeni.

(Komentar mogu da ostave samo prethodno registrovani korisnici Vesti online)*

VAŠ KOMENTAR (max. 1000 karaktera)
  • 2020 © - vesti online