Nedelja 19. 5. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
10
Četvrtak 07.04.2011.
10:03
Blic A
Pred izložbom koja je postavljena u Memorijalnom centru Buhenvald zanemeli su svi. I Nemci su bili u čudu, mnoge žene su plakale. Na skromnim panoima, Spomen park Šumarice je prikazao lica, odnosno fotografije streljanih ljudi. Uz to, pokazane su i poruke koje su svojom rukom pisali najmilijima, u trenucima kada su znali da im daljeg života nema. Ta svedočanstva, o oktobarskoj tragediji u Kragujevcu, nisu izbledela ni posle 70 godina.
Četvrtak 07.04.2011.10:54
У Историјском архиву Шумадије у Крагујевцу - Фонд Војног суда, кутија број 4, предмет Милинка Косића - пронашли смо штампани формулар за стрељање грађана, који је настао крајем 1944. или током 1945. године. Ово је један од малобројних сачуваних докумената који сведочи о масовности комунистичких злочина у првој фази њихове власти. Јер, штампарска машина се не укључује ради малих тиража од неколико стотина примерака... Формулар је штампан у форми дволиснице, тј. има четири стране. На првој страни пише:
Četvrtak 07.04.2011.10:55
"У ИМЕ НАРОДА ЈУГОСЛАВИЈЕ П Р Е С У Д А Војни суд ваљевске војне области - Веће чачанског подручја..." Овај податак сведочи да је формулар штампан у Чачку, а да је коришћен и у другим градовима. Наиме, преко речи "ваљевске војне области" оловком је написано "крагујевачке", а преко речи "већа чачанског" наисано је "крагујевачког" подручја.
Četvrtak 07.04.2011.10:56
Međutim, Nemci su 21. oktobra 1941. streljali 2.300, a ukupno tokom rata oko 2.800 građana, dok su komunisti, prema prvim procenama, posle 21. oktobra 1944. streljali oko 2.500 građana, kaže Milosav Samardžić, vlasnik kragujevačkih "Pogleda" i publicista koji se godinama bavi istraživanjem zločina komunističkih vlasti. Prema njegovim rečima komunisti su najviše građana streljali u "Kapislani", u krugu današnje "Zastave".
Četvrtak 07.04.2011.10:57
- Jedna masovna grobnica je otkrivena 1959. godine, prilikom izgradnje Fabrike automobila. Dok su kopali temelje za internu prugu, pored reke Ždraljice, neposredno iza nekadašnjeg zida "Kapislane", radnici su naišli na mnogo leševa. Leševi su se nalazili u dva nivoa, na dubini od jednog metra i na dubini od dva metra. Prve su streljali komunisti, a druge Nemci, najviše 1943. godine. Šta je bilo po pronalasku grobnica? - Neko je odlučio da se svi leševi ekshumiraju i sahrane u veliku betonsku grobnicu, na istom mestu. Iznad grobnice je postavljen spomenik sa petokrakom i uobičajeni natpis o "žrtvama fašizma".
Četvrtak 07.04.2011.10:57
Ironija ovog natpisa je u tome što su skoro sve žrtve bile ili antikomunisti ili žrtve komunista. Naime, Nemci su u Kapislani u najvećem broju streljali pripadnike Državnog ravnogorskog pokreta. Tu su, mesecima nakon ulaska u grad 21. oktobra 1944, pripadnici partizanskih jedinica, pod rukovodstvom oficira Ozne, isleđivali, mučili i likvidirali „saradnike okupatora“, mahom viđene Kragujevčane, pripadnike građanske klase, kao i ugledne domaćine iz okolnih sela.
Četvrtak 07.04.2011.10:57
U zatrpanim tunelima Vojno-tehničkog zavoda pokopani su gotovo svi igrači fudbalskog kluba „Šumadija“, direktor gimnazije Lazar Ćurčić, načelnik sreza Dušan Popović, trgovac Dušan Stanimirović Lord, medicinska sestra Mila Marković, industrijalac Petar Kojić sa čitavom porodicom, sedamnaestogodišnji đak gimnazije Jova Dinić Grof, pripadnik Ravnogorskog pokreta Miodrag Vuković, poslednji predratni gradonačelnik Kragujevca Dragomir Simović…
Četvrtak 07.04.2011.10:58
– Izjutra, oko sedam sati, u kuću su banula dvojica naoružanih partizana, rekli su da Dragomira vode na saslušanje, da će se brzo vratiti. Ali je u zatvorskoj ćeliji broj jedan, u „sobi smrti“ kako su je zvali, ostao četiri i po meseca, sve do streljanja. Mene su odmah mobilisali i poslali u Bosnu, tamo sam saznao da mi je otac ubijen. Po povratku u Kragujevac, majka i prijatelji su mi ispričali da je objavu o streljanju mog oca, na trgu u centru grada, pročitao partizanski oficir Nemanja Marković: okupljenom narodu je rekao kako ima da saopšti „radosnu vest“ – priča Petar Simović.
Četvrtak 07.04.2011.10:58
– Streljanjima u Kragujevcu rukovodio je šef lokalne Ozne Stanko Matijašević, a izvršioci su bili pripadnici šeste brigade 17. udarne divizije. Sve do kraja 1944. ljudi su ubijani uglavnom bez suđenja. Od 1945. pribeglo se organizovanju uglavnom montiranih sudskih procesa, čiji su ishodi po pravilu bili izricanje smrtne kazne – kaže za „Politiku“ Samardžić. Prema pričama starijih meštana Pivare, naselja u neposrednoj blizini Kapislane, streljanja su trajala do duboko u noć. Da štektanje mitraljeza ne bi otkrilo razmere preduzetih egzekucija, po odluci oficira Ozne, prešlo se na „tihu likvidaciju“ – nožem i maljem...
Četvrtak 07.04.2011.18:12
Bravo Rodjo nek se sazna istina o Lazovima i Lopovima. Spomeni nekad i Sabacki most i Polit-komasare. Veliki pozdrav iz svabije.

Komentari na ovom sajtu su odgovornost autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Vesti online.

Svi komentari prolaze moderaciju pre nego što će biti objavljeni na sajtu Vesti online.

Redakcija Vesti online zadržava pravo da komentar ne objavi ili objavi i naknadno izbriše, bez obaveze pojašnjenja autoru komentara za razloge neobjavljivanja ili brisanja.

Komentari koji sadrže govor mržnje ili nasilje, pretnje ili vulgarnosti, koji podstiču diskriminaciju na bilo kojoj osnovi i izražavaju netrpeljivost, koji ne odgovaraju temi vesti na koju se komentariše, neće biti objavljeni.

(Komentar mogu da ostave samo prethodno registrovani korisnici Vesti online)*

VAŠ KOMENTAR (max. 1000 karaktera)